91087 910870 1SUPERVISOR S Level 1 Te Reo Māori, 2016 91087 Pānui kia mōhio ki te reo o tōna ao 2.00 p.m. Tuesday 22 November 2016 Credits: Six Paetae Kaiaka Kairangi Pānui kia mōhio ki te reo o tōna ao. Pānui kia mārama ki te reo o tōna ao. Pānui kia mātau ki te reo o tōna ao. Check that the National Student Number (NSN) on your admission slip is the same as the number at the top of this page. You should attempt ALL the questions in this booklet. If you need more room for any answer, use the extra space provided at the back of this booklet. Check that this booklet has pages 2 8 in the correct order and that none of these pages is blank. YOU MUST HAND THIS BOOKLET TO THE SUPERVISOR AT THE END OF THE EXAMINATION. TOTAL New Zealand Qualifications Authority, 2016. All rights reserved. No part of this publication may be reproduced by any means without the prior permission of the New Zealand Qualifications Authority.
2 INSTRUCTIONS Read each passage carefully, and answer in detail the questions that follow each passage. Questions may be answered in te reo Māori OR English. KŌWAE TUATAHI Te reo kuia! E noho ana a Nana rāua ko tana mokopuna ki te mahau o te whare tupuna o te marae. Nana: E moko, kua whai tāne rānei koe? Moko: E kāo! He ātaahua rawa ahau mō ngā tama o tēnei marae. Nana: Nērā? Moko: He tika Nana! Karekau he tamāhine waiwaiā i tua atu i ahau! Nana: Hehe. Nērā? Moko: Hei te wā e kuia ai au, ka pakaru ngā tokotoko o ngā koroheke i tōku āhua, i tōku tinana, i tōku reo waiata hoki. Nana: Oō ka rawe tēnā e moko. Mēnā he pēnei tō reo i tōku, kāre e kore ka whai hua koe. Moko: Ka pono hoki! Ānei, ka whakaatu ahau ki a koe. Ka hīkoi te tamāhine ki te taha o te whare, ka tū tika, ana ka tuku i tōna reo waiata. Moko: Whakataurangi ake te here Kātahi a Nana ka katakata. Moko: E kui, kaua koe e katakata mai Nana: Hahahaha aue e moko, ki te pēnā tāu waiata, ka kore noa iho ngā tokotoko o ngā koroheke e pakaru, heoi, ka pakaru hoki ō rātou taringa! Hahahaha. Moko: E kui hoihoi tō tero! Nana: Hahahaha, āe, āe, āe me hoihoi tōku tero pēnā i tō waha. Hahahaha. Kua mārama ki ahau te take kāre anō koe kia whai tāne. Moko: Hei aha tāu. Ākuanei koe ka rongo! Nana: Kāo, ko te tūmanako kē, ka kore au e rongo! Hahahaha. Moko: Nanaaaaaa!! Nana: Mō taku hē, aroha mai e moko. Haramai, māku koe e awhi. Kuputaka waiwaiā beautiful mahau balcony Nērā? Is that right? Whakataurangi ake te here from a Māori lament song kāre e kore no doubt hoihoi tō tero be quiet tua atu beyond mō taku hē my bad (I m sorry) akuanei soon tokotoko walking stick
3 1. Ki ōu whakaaro ka tino hiahia te moko kia tū hei kuia mo te marae? Whakamāramatia mai ki āu ake kupu he aha i pērā ai. Tīkina ngā kōrero i te tuhinga hei taunaki i tō whakautu. Do you think that the moko wants to be a kuia on the marae? Explain why, using examples from the text. 2. Ki ōu whakaaro, he pai te whakakatakata i te tangata hei huarahi e tipu ai te whanaunagatanga? Whakamāramatia mai ki āu ake kupu he aha ngā hua o te noho pēnei. Tīkina ngā kōrero i te tuhinga hei taunaki i tō whakautu. Do you think that humour is a good way to build relationships? Explain why, using examples from the text.
4 KŌWAE TUARUA Te reo o te moana! He kōrero o tōku matua, ko ngā mea katoa o te ao e ngana ana ki te kōrero ki a tātou. Ki a ia, he reo o ngā mea katoa. He reo o te hau, he reo o ngā rākau, he reo o te wai, he reo hoki o te tangata. Heoi, ko te pātai matua hei whakaaro mā tātou ko tēnei; ka rongo rānei, ka mārama rānei tātou, ki aua reo? He tangata hoe waka tōku matua, ā, he tangata hoe waka hoki ahau. Ko te hoe waka te tino mahi ngahau o tō māua ao. Mēnā he rā paki i a rā, ka puta māua ki te hoe waka. He pai ki a māua te hoe waka ki ngā roto, ki ngā awa, ki te moana hoki. Kei te hiahia ahau ki te eke ngaru pērā i tōku matua, heoi, ki ōna whakaaro, me ako ahau i te reo o te moana i te tuatahi. Nō reira, ko taku mahi i tēnei wā, he whakaharatau i tōku māramatanga ki te reo o te moana, kia āhei ahau ki te eke ngaru. Kuputaka ngana heoi ngahau ia rā, ia rā pērā i nō reira whakaharatau māramatanga āhei eke ngaru trying but enjoy every day just like therefore practise understanding able surf
5 Whakautu i ngēnei pātai: 3. Ki ōu whakaaro, he aha te tūranga mahi o te matua? Tīkina ngā kōrero i te tuhinga hei taunaki i tō whakatau. What type of work do you believe the father is employed in? Provide examples from the text to support your ideas.
6 4. E whakapono ana te matua, he reo o te moana. Tuhia mai ētahi whakaaro hei taunaki i taua whakahau? I whakaae koe? He aha ai? The father believes that the ocean has a language. Provide examples to illustrate why he thinks this. Do you agree? Provide examples from your own experience, and link them with examples from the text.
7 QUESTION NUMBER Extra space if required. Write the question number(s) if applicable.
8 QUESTION NUMBER Extra space if required. Write the question number(s) if applicable. 91087